
August 9, 2025 | 09:05 Timor Leste
DILI, www.news-viptv.com – Timor-Leste iha nia adezaun ba ASEAN pronto kontribui ba pas no estabilidade rejiaun, wainhira tama ona pais membru pleno nian.

Deklarasaun ne’e fo sai husi Prezidente Repúblika, J. Ramos-Horta wainhira hato’o nia deskursu iha selebrasaun loron aniversariu ASEAN ba dala 58 ne’ebe organiza husi Ministeriu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) hmutuk ho embaixada membru ASEAN sira ne’ebe rezidensia iha Dili.
Ko’alia iha audiénsia distintu ida hosi dignitáriu nasionál no internasionál sira, Prezidente selebra ASEAN nia viajen rasik hosi nia fundasaun iha era Funu Malirin ida ne’ebé dezafiante to’o nia estatutu atuál hanesan “tasi ba prosperidade nian”.
Xefe Estadu louva filozofia “sentradu iha ema” ne’ebé orienta hosi bloku rejionál no subliña “sentidu responsabilidade kle’an” ne’ebé maka Timor-Leste prepara hodi hola nia fatin hanesan membru plenu direitu, prontu hodi kontribui ba pás no estabilidade iha rejiaun.
Prezidente hanoin fila-fali viajen dezenvolvimentu nasaun nian dezde nia restaurasaun independénsia iha tinan 2002, hodi aprezenta kontraste defikuldade sira iha pasadu no realizasaun sira agora nian. Entre progresu sira ne’ebé maka’as, refere aumentu iha médiku sira hosi de’it 21 ba liu 1,400, no espansaun kobertura eletrisidade nian, ne’ebé kobre pratikamente teritóriu laran tomak.
Xefe Estadu subliña mós kreximentu iha ensinu superiór, ho ema timoroan rihun ba rihun ne’ebé oras ne’e formadu iha universidade sira iha rai-laran no iha rai liur. Fó kréditu ba transformasaun ida-ne’e ba polítika rekonsiliasaun nasionál, ne’ebé kura ona kanek sira pasadu nian no harii ona fundasaun dame no estabilidade nian ne’ebé esensiál ba desenvolvimento.
Ho umildade, Prezidente rekoñese katak enkuantu Timor-Leste kontinua “serbisu iha progresu” iha planu ekonómiku. Maski nune’e, reafirma katak nasaun sei hamutuk iha ASEAN ho firme kompromisu atu promove pás, prosperidade no hakmatek ba ninia povu no ba rejiaun tomak.
Prezidente afirma katak Timor-Leste nia adezaun nu’udar testamentu ba vizaun no apoiu koletivu husi komunidade rejionál, iha prosesu ida ne’ebé hahú ho aplikasaun formál nasaun nian iha tinan 2011.
Ministru MNEK, Bendito Freitas hateten, ho buat ne’ebé hahú tiha ona iha tinan 58 liubá nu’udar vizaun ida ba pás no parseria sai ona komunidade ida-ne’ebé vibrante no reziliente nu’udar forsa ida ba estabilidade, dezenvolvimentu no unidade iha mundu ida-ne’ebé kompleksu liu.
“Ha’u hanoin-hetan ha’u-nia enkontru ASEAN nian ba dahuluk nu’udar observador, liuhusi diplomátika no dekorasaun, tanba ha’u-nia responsabilidade entre lider sira Iha tempu ne’ebá klaru tanba agora ASEAN la’ós instituisaun ida de’it; ne’e família ida-ne’ebé harii ho respeitu malu, konsensu, no kooperasaun, ne’ebé mosu hamutuk iha tempu krize no oportunidade,” dehan Bendito Freitas.
Nia hateten, Timor-Leste, prontu atu kontribui ba pás no seguransa, integrasaun ekonómika, dezenvolvimentu sustentavel, reziliensia klimátika no empoderamentu juventude.
“Ita hanoin kona-ba dezafiu sira ne’ebé fahe ba malu iha futuru, hahú husi transformasaun dijitál ba inkluzaun sosiál, mudansa jeopolitika, no sustentabilidade ambientál, ita fiar katak liuhusi lideransa koletiva, ita sei hasoru malu,” nia dehan.
Entretantu mos Embaixador Malazia Iha Timor-Leste Amarjit Sarjit, hato’o apresiasaun makas ba MNEK husi ligasaun ba organizasaun ne’ebe mak ho laran-diak ohin selebrasaun anniversario fundasaun ASEAN ba dala-58 iha tinan ida-ne’e.
“Iha Selebrasaun ASEAN ba tinan ida-ne’e mós signifikante tebes, tanba ami halibur hamutuk, Ami fahe ami-nia hanoin ho nain ulun-nain sira fó sai sira-nia an durante iha Simeira ASEAN ba dala-46 iha Malazia, ida ne’e sei hamutuk ho ASEAN iha Simeira ba dala-47 iha fulan Outubru tinan nee,” dehan Embaixador Amarjit Sarjit hodi kontinua dehan, “Ha’u aproveita de’it oportunidade ne’e, ita mós presiza kontinua eduka ita-nia povu atu nune’e ita bele fó sai ida-ne’e. La’ós ida-ne’ebé akontese iha ASEAN deit Vizaun koletiva ba rejiaun ne’e reflete iha deklarasaun prinsipal iha tinan 2045”.
Hola prezensa mos iha seremonia ne’e, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ho nia membru governu sira no mos korpu diplomatika sira.
Timor-Leste tuir agenda nia adezaun ba membru plenu offisialmente sei halo iha Novembru 2025 liu husi simeira xefi estadu ASEAN bad ala 47 ne’ebe sei realiza iha Kuala Lumpur, Malazia.
ASEAN funda husi nasaun 5 iha sudeste aziatiku iha 8 Agostu 1967, nasaun fundador sira ne’e maka Indonézia, Malázia, Filipina, Singapura, no Tailándia. Depois fali iha loron 8 Janeiru 1984 Brunei Darussalam tama nudar membru foun no tuir kedan Vietnam 28 Jullu 1995, Laos no Myanmar iha 23 Jullu 1997 no ikus Kamboja iha 28 Abril 1999.