
August 20, 2025 | 23:38 Timor Leste
Dili, www.news-viptv.com – Xefi Estadu iha selebrasaun loron aniversariu Forsa Armada Libertasaun Nasional Timor-Leste (FALINTIL) ba dala-50 hateten, 20 Agostu nu’udar loron simbolu rezistensia ai-riin ba libertasaun.
“Hau sauda veteranu sira, feto rezistensia armada no klandestina nian, funu nain sira, foin sae sira RENETIL nian, membru rede klandestina nian, bispu sira no padre no madre sira neebe fo lian ba justisa, no família sira hotu neebe, ho korajen, sustenta esperansa nasionál. Ita nia memoria koletiva iha ligasaun ho naran no hahalok sira neebe reziste too sira nia iis ikus, Ita labele hanoin ema hotu iha momentu ida nee, maibe ita bele hanoin balu ne’ebé inspira ita loro-loron,” hateten Prezidenti Republika (PR), Jose Ramos Horta iha nia deskursu, Kuarta (20/8/2025), iha Tasi Tolu, Dili ne’ebe foti tema Reforma Setor Defesa no Seguransa, Ensino Militar Superior, Lideransa no Defesa Rekursos Nasional.
Xefi Estadu ne’e esplika, data ne’e (20 Agostu, Red) fó hanoin ba ema hotu katak, konflitu trájiku dahuluk neebe akontese iha rai Timor-Leste, mak konflitu entre maun alin Timoroan sira, funu sivil iha agostu 1975.
“Krize no krime bo’ot sira mosu durante tempu luta ba ukun rasik-an, iha neebe timoroan sira oho timoroan sira seluk. Krize 2006 nian mos ita-nia responsabilidade rasik no krize ida neebe maka dezonra ita teb-tebes,” dehan ema numeru ida iha Timor-Leste ne’e.
Xefi estadu dehan, lisaun dahuluk neebé tenke aprende hosi kapítulu nakukun sira nee iha istória,evita retórika polítika, ideolojia sira neebe kopia ladún diak husi realidade sira seluk no evita diskursu sira ne’ebe halo manas emosaun no bele sunu ahi.
Nia hatutan, diálogu, no diálogu, laos diálogu tilun-diuk nian, maibe diálogu neebe parte seluk rona no respeita. Diálogu, dalan úniku atu prevene konflitu sira, harii ponte sira entendimentu nian ne’ebe seguru, no antidotu ida kontra violensia.
Enkuantu, 20 agostu tenke hanoin nuudar loron ne’ebe líder politiku sira la konsege halo dialogu, loron reflesaun ida atu istória labele repete.
“Ita selebra FALINTIL, neebe halo funu iha konfrontu dahuluk no retirada. iha Balibo, Maliana, Atabae no hatene defende ho eroísmu ita-nia sidade doben Díli, neebe viola iha loron fatídiku neeba, 7 Dezembru 1975. Ita selebra tinan 24 luta armada no politika FALINTIL nian. Fo omenajen ho agradesimentu klean ba erói no mártir sira, selebra erói moris sira, erdeiru memória nian no konstrutor sira liberdade nian, no ita fo onra ba mártir pátria sira nian,” dehan PR Ramos-Horta.
Nicolau Lobato, dehan xefi estadu, Primeiru-Ministru no Komandante-em-Xefe, mate iha kombate iha 31 Dezembru tinan 1978, simbolu ikus sakrifisiu nian; iha 16 Agostu ne’e PR halao viajen ba fatin neebe nakonu ho raan neebe Nicolau Lobato mate ho eroízmu no dignidade.
“Hau akompaña husi Nicolau Lobato nia oan-mane mesak, José Lobato.Ha’u agradese ba Governu, ba CEMG F-FDTL no Sub-xefe Estadu Maiór, autoridade munisipiu Manufahi (Same) no Jeneral reformadu Lere Anan-Timur, ba esforsu neebe halo hodi prepara hau nia deslokasaun.Hau-nia intensaun modesta loos, atu too iha fatin neebe Nicolau Lobato mate no halo proposta ruma hodi dignifika fatin nee. Ema simples no haraik-an rihun ba rihun mai iha fatin nee. Hau lakohi atu inkomoda ka fo todan ba autoridade no populasaun lokal sira ho hau -nia vizita,” nia tenik.
Nia hanoin ho respeitu klean líder sira neebe sobrevive iha okupasaun no lidera rekonstrusaun nasional, Kay Rala Xanana Gusmão no sira neebe lao hamutuk ho nia dezde 1975 no liuliu dezde 1981 no too iha Tasi-Tolu iha meia-noite 20 Maiu 2002.
Enkuantu FALINTIL halo rezisténsia iha foho, Rede Klandestina neebe kompostu husi ajente anonimu sira, mane, feto no joven sira neebe barani-mak asegura ligasaun entre funu-nain sira no sidade okupada sira, hodi mantein rezisténsia moris iha vijilánsia permanente nia okos.
Nia afirma, tinan 2025 iha signifikadu uniku ba Nasaun Timor-Leste. Iha fulan hirak nee nia laran.
“Selebra marka tolu neebe define ita nia identidade koletiva, afirmasaun ba ita-nia soberania, no ita-nia fatin iha mundu,” nia informa. Aniversáriu kriasaun FALINTIL ba dala-50, neebe ohin selebra ho solene, nuudar símbolu boot liu husi rezisténsia armada povu timoroan nian no ai-riin ida ba ita-nia libertasaun,” nia afirma.
Nunue’e mos, iha ambitu komemorasaun loron forsa armada libertasaun Nasional Timor-Leste (FALINTIL), ba-dala 50, iha asina memorandu entre Timor-Leste ho Xina iha area Hospital Militar nian ba seguransa F-FDTL, hetan akompania husi Prezidente Repúblika (PR), Jose Ramos-Horta.
Hol aprezena mos iha komemorasaun loron FALINTIL ba-dala 50, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Ministru Defeza Donaciano do Rozario Gomes ” Pedro Klamar Fuik”, VPM-MCAS-MDRHC Eng. Mariano Assanami Sabino, VPM.MCAE-MTA Kalbuadi Lay, Tenenti Jeneral F-FDTL Falur Rate Laek, Eis-Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, Tenenti Jeneral Reformadu, Lere Anan Timur, nomos membru governu sira seluk.